Naime, pokušavati posvojiti dijete u Hrvatskoj danas je naoko jednostavan postupak, koji se sastoji od nekoliko koraka, koji završavaju procjenom podobnosti potencijalnih posvojitelja. Što se, međutim, događa nakon procjene? Ne postoje jasne upute, već je sustav zasnovan na različitim idejama stručnih radnika u centrima sirom RH.
Pisati pisma jedan puta godišnje ili samo jednom; snimati video uratke ili birajući ružičasti mirisni papir; pokušavati telefonom doći do prezauzetih stručnih radnika u centrima ili se odvažiti na nenajavljene posjete, samo su neki od strategijskih nedoumica sa kojima se susreću ljudi koje bi trebalo tretirati s poštovanjem i profesionalnošću.
ADOPTA je prikupila neka od iskustava potencijalnih posvojitelja koja ilustriraju što posvojitelji prolaze motivirani željom za roditeljstvom.
Nakon posvojenja, u većini obitelji nema većih problema. Što se događa u obiteljima koje posvajaju djecu koja su bila dulje vrijeme izložena zanemarivanju i/ili traumi? Nedostatak institucija i educiranih stručnjaka kojima se mogu obratiti, bez straha da ce biti osuđivani, može biti jedna od prepreka zbog koje se posvojitelji teže odlučuju posvojiti stariju djecu.
Posvojitelji su ključni dionici u postupku i sustavu posvojenja i potrebno je reformirati sustav na način da se unaprijedi njihovo iskustvo i uspješnost posvojenja.